Digitalna zajednica je od 7- 17. aprila sprovela anketu o uticaju testa samostalnosti. Cilj istraživanja je bio da se vidi kako je test samostalnosti uticao na digitalne radnike koji su poslovali kao preduzetnici. Na anketu je odgovorilo 374 ispitanika. Prvi tekst obrađenih rezultata ankete koji se odnosi na trenutni angažman, i na mogućnost iskorišćavanja olakšica za kvalifikovane novozaposlene se nalazi na sajtu Digitalne zajednice.
U nastavku teksta su obrađeni rezultati opisnih pitanja koja se odnose na kriterijume testa samostalnosti. Pitanja na koja je trebalo da odgovore ispitanici su: koji kriterijum testa samostalnosti predstavlja najveći izazov u razumevanju i koji kriterijumi predstavljaju najveći izazov da bi ispitanici nastavili da posluju kao preduzetnici.
Naš cilj je bio da u okviru teksta pokušamo da objasnimo nedoumice koje su se javljale među ispitanicima. Kako bismo doprineli sigurnosti tumačenja testa samostalnosti, planiramo da za sve nedoumice pošaljemo pitanja Ministarstvu finansija kako bi nam oni dali mišljenje, koje je obavezujuće za Poresku upravu, prema Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji, član 11. Ovo bi bio doprinos Digitalne zajednice sigurnosti preduzetnika, budući da su ispitanici istakli da najveći problem testa samostalnosti predstavlja mogućnost slobodnog tumačenja poreskog inspektora.
U nastavku teksta će biti obrađeni komentari ispitanika za svaki kriterijum pojedinačno.
Kriterijum 1: Samostalno raspoređivanje radnog vremena potrebnog za izvršavanje zadataka
U vezi sa kriterijumom 1 ispitanici imaju problem u razumevanju testa samostalnosti kada je u pitanju fiksno radno vreme. Tj. nije im jasno da li ukoliko neko ima fiksno radno vreme automatski znači da ispunjavate ovaj kriterijum. Ispitanici naglašavaju da je neophodno uzeti u obzir i druge faktore, kao što je na primer saradnja sa drugim zaposlenima, što indirektno utiče na raspoređivanje radnog vremena. Još jedna nedoumica su dnevni sastanci, budući da su neki od ispitanika istakli da nemaju fiksno radno vreme, ali imaju obavezu da prisustvuju dnevnim sastancima.
Objašnjenje:
Uputstvo za primenu testa samostalnosti definiše da poreski inspektor ne bi trebalo doslovno da primenjuje odredbe Zakona o radu, pogotovo iz razloga što se na ugovor o angažovanju ne primenjuju ograničenja iz Zakona o radu o maksimalnom broju radnih sati u radnoj nedelji, odredbe prekovremenog rada, radu za vreme praznika i sl.
Poreski inspektor u ovom kriterijumu ima mogućnost da razmatra pitanja kao što su:
Drugim rečima, ukoliko imate fiksno radno vreme to ne znači nužno da ispunjavate ovaj kriterijum, već poreski insektor ima mogućnost da na osnovu svih parametra koji su mu na raspolaganju zaključi da li vam je radno vreme odredio Nalogodavac, ili ste to samovoljno izabrali.
Dokazivanje nesamostalnosti u okviru ovog kriterijuma pada na Preduzetnika, zato bi bilo dobro ukoliko bi ugovorom, ili bar u komunikaciji postojao dokaz na osnovu kojeg će poreski inspektor moći da zaključi da Nalogodavac ne određuje radno vreme Preduzetniku. Ukoliko poreski inspektor uoči šablon u vremenu rada preduzetnika za određenog klijenta, to može ukazivati na postojanje radnog vremena, odnosno obaveze preduzetnika da u tačno vreme bude dostupan klijentu.
Kada su u pitanju dnevni sastanci, neophodnost prisustva ne znači da vam Nalogodavac na taj način određuje radno vreme, ali može se desiti da zbog dnevnih sastanaka imate problem sa kriterijumom broj 5 koji se, između ostalog, odnosi i na upravljanje procesima rada.
Nedoumica koju su iskazali ispitanici u ovom pitanju je kako se dokazuje u kojim prostorijama boravite. Takođe, nejasno je kako će se primeniti test na preduzetnike koji po potrebi moraju da putuju u strane zemlje kod klijenata.
Objašnjenje:
Uputstvo za primenu testa samostalnosti kaže da samostalni preduzetnik po pravilu i pretežno obavlja delatnost u svojim poslovnim prostorijama, dok u prostorijama nalogodavca boravi povremeno ili sporadično, u zavisnosti od prirode angažovanja. Poreski inspektor u okviru ovog kriterijuma proverava da li Preduzetnik ima registrovanu poslovnu adresu različitu od adrese Nalogodavca, zatim da li Preduzetnik ima dokaz o vlasništvu ili ugovor o zakupu poslovnih prostorija ili na drugi način može nesporno da dokaže korišćenje sopstvenih poslovnih prostorija. Sledeće, može proveriti da li Preduzetnik vrši plaćanje zakupnine/nabavku poslovnih prostorija ili to u njegovo ime radi Nalogodavac. Takođe, može proveriti i da li Preduzetnik ima opremljen poslovni prostor koji mu omogućava da obavlja delatnosti nezavisno od Nalogodavca.
Kako bi zaključio da li je ispunjen kriterijum 2, poreski inspektor ima mogućnost da:
Ovo sve ujedno predstavlja i dokaze o mestu boravka Preduzetnika.
Ukoliko, na primer, radite za strance koji nemaju predstavništvo u Srbiji, niti na bilo koji način posluju u RS, samim tim su troškovi za poslovni prostor i evidencija o pristupu poslovnim prostorijama nalogodavca nerelevantni i nedostupni poreskom inspektoru. Preduzetnik onda na osnovu dokaza o vlasništvu prostora ili ugovora o zakupu može dokazati da sam obezbeđuje prostorije za rad.
Klijenti često organizuju obuku za upoznavanje sa alatima, ili obuke za rad sa tehnologijama koje su potrebne za rad na njihovom projektu. To nisu usavršavanja u koja bi preduzetnici ulagali, osim u slučaju ako rade na konkretnom projektu. Nedoumica je kako će na to gledati poreski inspektori prilikom tumačenja samostalnosti.
Objašnjenje:
Uputstvo za primenu testa samostalnosti navodi da se za samostalno angažovano lice pretpostavlja da je sposobno da uspešno izvrši zadatak za koji je angažovan bez ulaganja dodatnih sredstava Nalogodavca. Takođe, nezavisno angažovano lice je samostalno i slobodno da odlučuje o veštinama, odnosno sposobnostima za koje mu je potrebna dodatna edukacija. S druge strane, sama činjenica da je Preduzetnik učestvovao u obuci ne znači nužno da je kriterijum 3 ispunjen. Poreski inspektor ovde ima mogućnost da dodatno analizira činjenice koje mogu potvrditi ili osporiti samostalnost.
Na primer, obuke koje se odnose na osnovnu delatnosti Preduzetnika ili unapređenje njegovih veština upućuju na nesamostalnost Preduzetnika. S druge strane, ukoliko se obuka odnosi na neko specifično pitanje koje je neophodno radi obavljanja zadataka za koje je preduzetnik angažovan, u tom slučaju takva činjenica može da utiče na ocenu poreskog inspektora da kriterijum 3 nije ispunjen.
Kako bi proverio ispunjenost ovog kriterijuma, poreski inspektor ima uvid u:
Najveći problem sa ovim kriterijumom za ispitanike je kako treba da izleda oglas budući da poslodavci često objavljuju oglase ne tražeći eksplicitno da traže kompanije, ili kontraktore, već to mogu biti i zaposleni.Nedoumica ispitanika je da li bi angažovanje prilikom postojanja ovakvog oglasa značilo da ste ispunili ovaj kriterijum. Komentar ispitanika je i da nije precizno definisano šta tačno predstavljaju sredstva javnog infomisanja i oglasi i kako se onda posmatraju platforme kao što su Upwork i Toptal.
Jedan od komentara se odnosio na to kako se dokazuje angažovanje ako je do njega došlo slučajnim razgovorom sa trećom osobom, a da pritom nije bilo oglasa.
Objašnjenje:
Oglašavanje u sredstvima informisanja
Kada Nalogodavac angažuje eksternog dobavljača, zahtev je pre svega usmeren na rezultat koji je potreban da Preduzetnik isporuči. To znači da Nalogodavcu nije od značaja da li će mu zadatak izvršiti pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice, već mu je bitno da takav eksterni dobavljač ima kapacitete da isporuči traženi rezultat. U slučajevima kada je Nalogodavac imao potrebu da nekog zaposli, a ne da angažuje nekog samo da mu isporuči određeni rezultat, on u oglasima naglašava da želi da angažuje fizičko lice. Na nesamostalnost ukazuje upravo sadržina takvih oglasa, jer se prilikom oglašavanja potrebe za angažovanjem fizičkih lica navode odlike koje bi takvo lice trebalo da ima (na primer stepen obrazovanja, radno iskustvo, poznavanje jezika i sl.) kao i opis poslova koje će takvo lice raditi, i na osnovu toga poreski inspektor može zaključiti da je Nalogodavac imao potrebu za zaposlenim.
Samo sredstvo javnog informisanja nije od presudnog značaja za ocenu ispunjenosti kriterijuma borj 4.
S druge strane, može se desiti i situacija u kojoj Nalogodavac potrebu za angažovanjem fizičkih lica, ali i eksternih nezavisnih dobavljača objavljuje na istom mediju (na primer, svojoj veb stranici), zato je od presudnog značaja da se analizira sadržina oglasa koji je imao za rezultat angažovanje Preduzetnika.
To bi značilo da i u slučaju kada se Preduzetnici angažuju preko platformi kao što su Upwork i Toptal, svaki oglas poreski inspektor analizira pojedinačno, i na osnovu njega donosi zaključak da li je uspostavljen radni odnos ili angažovanje.
Angažovanje trećih lica
Treća lica koja se uobičajeno bave pronalaženjem lica podobnih za radno angažovanje su specijalizovana da asistiraju poslodavcima u pronalaženju kandidata adekvatnih za zapošljavanje. Drugim rečima, takva lica se fokusiraju na odlike koje po svojoj prirodi čine radni odnos. To znači da ukoliko Nalogodavac angažuje treće lice koje se uobičajeno bave pronalaženjem lica podobnih za radno angažovanje, a to rezultira angažovanjem Preduzetnika, onda bi to uticalo na ocenu nesamostalnosti. Kada je u pitanju procena samostalnosti u okviru ovog kriterijuma, poreski inspektor ima mogućnost da analizira:
Zaključak je da ukoliko ste se zaposlili preko oglasa, veoma je važno da oglas ne upućuje na radni odnos. Sa druge stane, dokaz angažovanja na osnovu slučajnog razgovora sa trećom osobom se može dokazati na osnovu komunikacije Preduzetnika i Nalogodavca.
Ovaj kriterijum predstavlja veliki problem za ispitanike, budući da većina njih koristi neki element koji je u vlasništvu klijenata. Na primer, to može biti imejl-adresa ili server, Slack nalog… Konkretan primer koji je dao jedan od ispitanika je situacija u kojoj klijent koristi Microsoft aktivni direktorijum kojem se može pristupiti samo ako osoba ima klijentov imejl ili, na primer, nekada je za izvršavanje projekta potrebno koristiti specifičan hardver koji klijent koristi.
Objašnjenje:
Kriterijum 5 se sastoji od nekoliko pod- uslova koja podrazumevaju obezbeđivanje sredstava na rad i upravljanje procesima rada. Dovoljno je da je jedan od pod- uslova ispunjen da bi se kriterijum 5 smatrao ispunjenim.
Obezbeđivanje sredstava za rad
Preduzetnik bi po pravilu trebalo da poseduje sredstva potrebna za obavljanje delatnosti kojom se bavi- kancelarijski materijal, nameštaj, tehiničku opremu i sva druga nematerijalna i materijalna sredstva bez kojih ne bi mogao redovno da obavlja svoju delatnost.
Ukoliko poreski inspektor u okviru ovog kriterijuma utvrdi da je deo osnovnih sredstava Preduzetnika pribavljeno od strane Nalogodavca, neophodno je da analizira vrste sredstava i na koji se način ona koriste za obavljanje aktivnosti za Nalogodavca.
Na primer, ukoliko je Nalogodavac obezbedio specijalizovane alate, opreme ili druga materijalna ili nematerijalna sredstava neophodna za izvršavanje specifičnog posla, dok Preduzetnik poseduje druge alate/opremu/ sredstva koja mu omogućavaju obavljanje delatnosti uopšte, zaključak bi trebalo da bude da Preduzetnikova samostalnost nije ugrožena. Primer koji je dat u Uputstvu za tumačenje testa samostalnosti za specifične alate/opreme/sredstva mogu biti softveri koji omogućavaju preduzetniku pristup virtuelnom prostoru Nalogodavca radi očuvanja bezbednosti podataka. Specifičnost alata/opreme/sredstava za potrebe obavljanja određene aktivnosti za Nalogodavca se ogleda u tome da li bi Preduzetnik mogao sa svojim sredstvima da obavlja delatnost i nakon prestanka ugovora sa Nalogodavcem.
Upravljanje procesima rada
Osnovni cilj angažovanja nezavisnih dobavljača je ispostavljanje određenog rezultata, a ne sam proces rada. U skladu sa tim, što je veći i češći nadzor aktivnosti koje Preduzetnik preduzima prilikom izrade rezultata naručenog posla, to je samostalnost Preduzetnika manja. Ukoliko poreski inspektor utvrdi da se nadzor vrši nad rezultatom ili u ograničenoj meri na obavljanje posla, moguće je da će na osnovu toga utvrditi da je Preduzetnik samostalan u odnosu na Nalogodavca. Na primer, ako Nalogodavac vrši nadzor tako što ga Preduzetnik sporadično ili redovno obaveštava o statusu izvršenog posla.
Poreski inspektor ima mogućnost da detaljno analizira prirodu izveštavanja, učestalost, nivo detalja i sadržaja, kako bi odredio da li se izveštavanje primarno odnosi na rezultat rada ili je fokusirano na samo obavljanje aktivnosti i kvalitet takvih aktivnosti, što bi moglo ukazivati na nesamostalnost. Kako bi ocenio ispunjenost ovog kriterijuma, poreski inspektor može analizirati komunikaciju Nalogodavca i Preduzetnika ili uzeti izjave Preduzetnika, Nalogodavca i trećih lica.
Ovaj kriterijum predstavlja najveći problem za ispitanike koji rade na dugoročnim projektima, budući da im ne ostaje vremena da rade za više od jednog klijenta zbog kompleksnosti projekta. Poslovi kao što je, na primer programiranje zahteva posvećenost, što ovaj kriterijum destimuliše. Mnogi od njih smatraju da su idealni uslovi ukoliko imaju jednog klijenta, jer se stvara osećaj poverenja, takođe smatraju da je gubljenje vremena ako će samo zbog testa samostalnosti biti podstaknuti da traže nove klijente.
Još jedan problem, kako su istakli ispitanici je to što rad preko platformi može predstavljati rad za više pojedinačnih klijenata, ali sve uplate idu od istog izvora tj. preko platforme jer je ona posrednik.
Objašnjenje:
Pretpostavka ovog kriterijuma je da nezavisni Preduzetnik aktivnosti iz svoje delatnosti obavlja za veći broj lica, i da prestanak obavljanja aktivnosti za jednog Nalogodavca, neće uticati na prestanak obavljanja delatnosti Preduzetnika.
U slučaju kada isplatilac naknade preduzetniku isplaćuje naknadu isključivo u svojstvu posrednika ili zastupnika, što je slučaj kada se Preduzetnici angažuju preko platformi (Upwork, Toptal i sl.), Nalogodavcem će se smatrati isplatilac, a ne platforma.
Komentari ispitanika na ovaj kriterijum se odnose na to da je neophodno da postoji ključ kako ugovor treba da izgleda. Detalji koji im nisu jasni su šta tačno predstavlja poslovni rizik, tj. da li je dovoljno to što će klijent prekinuti saradnju u slučaju lošeg obavljanja posla, ili je neophodno tražiti da preduzetnik nadoknadi štetu klijentu. Takođe, nije precizirano ko je odgovoran ukoliko preduzetnik radi na grupnim projektima, budući da u određenim delatnostima, kao što je programiranje ne radi svako svoju celinu, već postoji zajednički rad.
Objašnjenje:
Zamisao kriterijuma 7 je da lice koje samostalno obavlja delatnost snosi rizike povezane sa obavljanjem takve delatnosti- na primer, rizik tržišta i profitabilnosti, rizik naplate, rizik neizvršenja ili nesaobraznog izvršavanja posla klijentu. Što znači da Preduzetnici da bi prošli ovaj kriterijum moraju da preuzmu rizik na sebe, što konkretno znači da ugovor o angažovanju ne sme da liči na ugovor o radu, gde ukoliko bi Preduzetnik uradio nešto mimo dogovora rizik snosi Nalogodavac.
Naprotiv, u ugovoru mora da postoji član da ukoliko Preduzetnik uradi nešto mimo dogovora (na primer, prekrši dogovor, kasni) rizik snosi Preduzetnik, a ne Nalogodavac, i to na taj način što Preduzetniku neće biti plaćeno za usluge koje je pružio.
Kako bi procenio ispunjenost ovog kriterijuma, poreski inspektor ima mogućnost analiziranja ugovora o angažovanju.
Ovaj kriterijum nije predstavljao veliko opterećenje za ispitanike, budući da je postojao samo jedan komentar o tome kako i ko određuje šta je konkurencija.
Objašnjenje:
Lice koje samostalno obavlja delatnost obično ima više klijenata, i slobodan je da na tržištu nudi svoje veštine i bude angažovan od više klijenata. Samostalnost se ogleda u tome što takvo lice smanjuje rizik od prestanka obavljanja delatnosti usled gubitka jedinog klijenta.
Ukoliko klauzula o zabrani poslovanja sa drugim nalogodavcima postoji, poreski inspektor analizira sadržinu takve odredbe da bi utvrdio da li je zabrana obavljanja delatnosti opšta, i da li se odnosi na sve vrste poslova i sve potencijalne klijente ili ne. Što znači da ukoliko se zabrana odnosi isključivo na direktne konkurente Nalogodavca, u tom slučaju kriterijum broj 8 nije ispunjen. U svim drugim slučajevima poreski inspektor će utvrditi da je kriterijum 8 ispunjen.
Mnogi ispitanici su iskazali nezadovoljstvo kriterijumom broj 9. Nejasnoće ispitanika su oko toga ko je nalogodavac ukoliko se radi preko platformi (Toptal, Upwork…). Zatim, zašto se aktivnosti kao što je pročitan mejl i odgovor na njega računa kao jedan dan rada za klijenta. Takođe, kako se računa broj radnih dana ukoliko se fakturiše samo usluga, bez broja sati/dana, jer je za određene projekte teško predvideti koliko će trajati njihova izrada.
Prema mišljenju ispitanika ovaj kriterijum predstavlja još jedan način da se sputaju dugoročni ili višegodišnji projekti, budući da ograničavaju rad za jednog klijenta na 6 meseci u godini.
Objašnjenje:
Ugovor o angažovanju nezavisnog dobavljača je, pre svega, usmeren na rezultat tj. posao koji nezavisni dobavljač isporučuje. U skladu sa tim, obavljanje aktivnosti za Nalogodavca u dužem periodu može ukazivati na nesamostalnost odnosa, odnosno na potencijalno postupanje Preduzetnika kao zaposlenog, posebno ukoliko je ugovor o angažovanju zaključen na neodređeni vremenski period.
Kriterijum 9 će biti ispunjen ukoliko Preduzetnik obavlja aktivnosti uz naknadu za Nalogodavca, neprekidno ili sa prekidima 130 ili više radnih dana u periodu od 12 meseci koji počinje ili se završava u poreskoj godini. 130 ili više radnih dana posmatra se u periodu od 12 meseci koji prethode konkretnom momentu.
Poreski inspektor u postupku poreske kontrole analizira odredbe ugovora o angažovanju ili drugi dogovor strana. Ukoliko postoji više ugovora o angažovanju, poreski inspektor uzima u obzir sve ugovore o angažovanju relevantne za određeni period. Na primer, ukoliko je ugovor o angažovanju zaključen na neodređeni vremenski period, a Preduzetnik u periodu od 5 kalendarskih meseci izdaje fakture za svoj rad u tom periodu, poreski inspektor će smatrati da je kriterijum 9 ispunjen.
Takođe, poreski inspektor može analizirati izdate fakture, drugu poslovnu dokumentaciju i komunikaciju između Preduzetnika i Nalogodavca, kao i sve druge činjenice koje su mu na raspolaganju.
Najveći problem ispitanika sa testom samostalnosti uopšte je što ne postoje precizno definisana pravila, već ostavljaju mnogo prostora slobodnom tumačenju poreskog inspektora. Na internetu možemo naći veliki broj tekstova koji se bave testom samostalnosti, problem je što je sadržaj tih tekstova često kontradiktoran sa Uputstvom za tumačenje testa samostalnosti, zbog čega se lako može desiti da budete u zabludi oko definisanja kriterijuma.
Neretko se dešava da preduzetnici dobijaju suprotne savete knjigovođa i poreskih savetnika, što ih još više dovodi u zabludu. Još jedan veliki problem je što preduzetnici zbog testa samostalnosti postaju rizični za poslovanje, i mnogi klijenti su počeli da ih izbegavaju zbog toga. Rizik se ogleda u tome što ukoliko ste angažovali preduzetnika, prilikom pada testa samostalnosti, obaveza da se plate sve zaostale obaveze padaju na klijenta. Nesigurnost donosi i to što kazna može da stigne i posle par godina poslovanja.
Zbog svih navedenih nedostataka, Digitalna zajednica je došla na ideju da sprovede istraživanje na osnovu kojeg će moći da uvidi koji su najveći problemi preduzetnika vezani za test samostalanosti, kako bi pomogla u njihovom definisanju, i samim tim doprinela poslovanju bez rizika.
Zanimaju te teme kojim se bavimo i želiš da nam se pridružiš, to možeš uraditi na dva načina. Tako što ćeš uplatiti članarinu i postati naš član ili nam se priduži kao suporter, bez obaveze plaćanja članarine. Svi su dobrodošli!