Česta pokretanja inicijativa i istraživanja sa predmetom interesovanja aktivnost žena u ekonomiji predstavljaju pokušaje da se isprati tok, angažovanje žena i njihov doprinos privredi. Jedno od takvih istraživanja predstavlja projekat „Addiko 100 najvećih“ koji se bavi položajem žena u biznisu Republike Srbije.
Prema rezultatima istraživanja od ukupnog broja registrovanih preduzetničkih agencija u Srbiji, na čelu 30% njih se nalaze žene. Prosečna preduzetnica u Srbiji je žena u srednjim godinama sa srednjim ili višim obrazovanjem, živi u gradu, udata je i ima decu. Istraživanja upućuju i na to da 68% žena preduzetnica je ušlo u preduzetničke vode jer nisu mogle da nađu posao. U daljem tekstu ćemo ukazati na diskriminisan položaj preduzetnica koje se nalaze na trudničkom, porodiljskom ili odsustvu sa rada radi nege deteta u odnosu na položaj zaposlenih žena.
Trudničko bolovanje definisano je Zakonom o zdravstvenom osiguranju i podrazumeva pravo na naknadu zarade koja se ostvaruje tokom privremene sprečenosti za rad usled bolesti ili komplikacija u vezi sa trudnoćom. Neposredno pre termina predviđenog za porođaj (najranije 45 dana, a najkasnije 28 dana pre vremena određenog za porođaj) u trajanju od 3 meseca, zaposlene žene i preduzetnice imaju pravo na ostvarenje porodiljskog odsustva. Porodiljsko odsustvo i odsustvo sa rada radi nege deteta regulisani su Zakonom o radu, članovima 94, 94a i 95, kao i odredbama članova od 96 do 100. Odsustvo sa rada radi nege deteta se nadovezuje na prethodno otvoreno porodiljsko bolovanje, i traje 365 dana.
Diskriminacija žena preduzetnica u odnosu na zaposlene žene u pogledu prava na korišćenje trudničkog, porodiljskog i odsustva radi nege deteta se ogleda u sledećim stavkama:
Preduzetnice koje se odluče da nastave poslovanje u toku trudničkog odsustva tako što ovlaste poslovođu da radi za njih, ne dobijaju pun iznos naknade. Naprotiv, njihova naknada se smanjuje za 50% u odnosu na naknadu zarade koju bi dobijali da su privremeno obustavile delatnost. Ova odredba Zakona o zdravstvenom osiguranju predstavlja veliki problem za preduzetnice koje ne žele da ugroze poslovanje privremenim prekidom, a samim tim i gubitkom klijenata.
Republički fond za zdravstveno osiguranje zaposlenim radnicama za vreme porodiljskog odsustva i odsustva radi nege deteta pored naknade zarade uplaćuje i doprinose. Za razliku od njih ženama preduzetnicama u periodu odsustva se ne uplaćuju doprinosi. Drugim rečima, za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta preduzetnice nemaju pristup penzijskom i invalidskom osiguranju, kao ni osiguranju u slučaju nezaposlenosti.
Za preduzetnice iznos naknade u slučaju porodiljskog i odsustva sa rada radi nege deteta se računa tako što se prvo utvrdi osnovica po kojoj je preduzetnica uplaćivala doprinose i zatim se osnovica deli sa 1,5. Kod žena koje su zaposlene ne postoji ovakvo umanjenje. Naknada zarade za žene koje su zaposlene prema ugovoru o radu se računa u odnosu na neto zaradu, i zato je njihova zarada nešto manja, ali imaju plaćene doprinose za vreme porodiljskog i odsustva sa rada radi nege deteta.
Prema Zakonu o radu, članu 94a zaposlena žena za treće i svako naredno novorođeno dete ima pravo na porodiljsko i odsustvo sa rada radi nege deteta u ukupnom trajanju od dve godine. Za razliku od njih, žene koje obavljaju samostalnu delatnost nemaju pravo na odsustvo u trajanju od dve godine u slučaju rođenja trećeg i svakog narednog novorođenog deteta, već samo na odsustvo u ukupnom trajanju od jedne godine. Još jedan vid diskriminacije ogleda se u pravu oca deteta da ostvari mogućnost odsustva sa rada radi nege deteta. Zakonu o radu u članu 94 daje opciju izbora korišćenja prava odsustva sa rada radi nege deteta. Drugim rečima, ovo pravo može koristiti i zaposlena majka i otac deteta. Nasuprot njima, ovo pravo ne postoji za oca čija je supruga preduzetnica.
Navedene diskriminatorne prakse koje pogađaju žene preduzetnice objašnjavaju pomenute rezultate istraživanja, u kojima žene preduzetnice čine mali procenat u odnosu na muškarce koji se bave samostalnom delatnosti. U isto vreme obeshrabruju pokušaje žene da se upuste u preduzetničke vode.
Izjednačavanjem statusa samozaposlenih i zaposlenih žena u pogledu pristupa prava za naknadu za trudničko, porodiljsko i odsustvo radi nege deteta doprinosi razvoju i jačanju poslovne klime. Ujedno se ohrabruju žene da započnu samostalnu delatnost, i upuste se u preduzetničke vode uz sigurnost da mogu ostvariti sva neophodna prava koja zahteva njihov položaj.
Zanimaju te teme kojim se bavimo i želiš da nam se pridružiš, to možeš uraditi na dva načina. Tako što ćeš uplatiti članarinu i postati naš član ili nam se priduži kao suporter, bez obaveze plaćanja članarine. Svi su dobrodošli!